REPERTOAR OSMOG MEĐUNARODNOG POZORIŠNOG FESTIVALA „SLAVIJA 2009“

 9. mart - OKOLO teatar Doma Stanislavkog,
Moskva, Rusija
N.V.Gogolj: „Kockari“

10. mart - POZORIŠTE „SLAVIJA“,
Beograd, Srbija
Branislav Nušić: „Vlast“

11. mart - SARTR,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Miodrag Žalica: „Zagrljenici“

12. mart - NARODNO POZORIŠTE BOSNE I HERCEGOVINE, Sarajevo, BiH
Dubravko Jelačić Bužimski: „Ponoćna igra“

13. mart - ŠABAČKO POZORIŠTE,
Šabac, Srbija
Zoran Božović: „Kraljica smeha“        

14. mart - EPILOG TEATAR, Zagreb i
KRISTALNA KOCKA VEDRINEGRADSKO KAZALIŠTE, Sisak, Hrvatska
David Farao: „Gost“

15. mart - POZORIŠTE MLADIH „NIKOLAJ BINEV“,
Sofija, Bugarska
Frank Vedekind: „Smrt i đavo“

16. mart - NOTTARA teatar,
Bukurešt, Rumunija
A.P.Čehov: „Platonov“

17. mart - DRAMSKI TEATAR SKOPLJE,
Skoplje, Makedonija
Edvard Olbi: „Koza, ili ko je Silvija“

Ko su Žalicini Zagrljenici? Ljubavnici ili ubice?!... Da bi se odredili, oni prolaze kroz svijet teatra, gdje je sve moguće, ulaze u ludističke obrate od grotesknog do tragičnog, od tragičnog do komičnog, pa se pitamo da li to Filip i Olga pokušavaju ubiti Hioniju ili Hionija vodi igru u kojoj se „događaju nemoguće stvari u mogućem životu iliti obratno – moguće stvari u nemogućem životu“? Može li u takvoj igri uopće biti pobjednika ili, pak, pobjeđuju oni koji najstrasnije prihvaćaju nemoguće kao moguće, oni koji nestaju, a pripadaju onim drugim, koji postoje, ma su izgubljeni. Na kraju, trijumfiraju glumci u čvrstom i ostrašćenom zagrljaju s moćima teatra, pa se otuda, koristeći se sredstvima različitih žanrovskih određenja, i upuštaju u partnerski klinč u kojemu su sva glumačka sredstva dozvoljena.

Dubravka Zrnčić – Kulenović

 Linije ljubavi, igre i smrti isprepliću se u tragigroteski Zagrljenici. U skladu sa zakonitostima dramaturgije trilera što je formalna odrednica radnje u gotovo svim njegovim dramama, Žalica plete priču o bračnom trokutu u kojem se vodi igra na život i smrt tako što se žrtva irealne igre preobražava u realnog pobjednika. Hionija je jača od smrti jer uz nju je ljubav, a muž Filip i ljubavnica Olga kao „pogrešni zagrljenici“, kako to definira autor, postaju žrtvama vlastite nemoći.

Prof Dr Gordana Muzaferija